Kolposkopija se najčešće radi za pregled vagine i vrata maternice, kada PAPA test pokazuje abnormalnosti. Mnogi abnormalni PAPA testovi su uzrokovani virusnim infekcijama, kao što je humani papiloma virus (HPV) infekcija, ili druge vrste infekcije, poput onih koje uzrokuju bakterije, gljivice... Prirodne promjene stanica vrata maternice (atrofični vaginitis) vezane uz menopauzu također mogu uzrokovati abnormalan PAPA test. U nekim slučajevima, neliječene promjene stanica vrata maternice koje uzrokuju abnormalne PAPA testove mogu napredovati u prekancerozne i kancerozne promjene.
Tijekom kolposkopije, vaš liječnik koristi posebno povečalo sa osvjetljenjem koje izgleda kao par dalekozora (kolposkop). Kolposkop omogućuje liječniku da vidi probleme koji bi promakli golom oku. Kolposkopu može biti priključena kamera da se uzmu slike ili video isječci vagine i vrata maternice.                  

Vaš liječnik može staviti ocat (octenu kiselinu), a ponekad i jod (Lugol rješenje) na vaginu i vrat maternice uz pomoć pamučne loptice kako bi jasnije vidio promjene na određenom području.

Zašto kolposkopija

Kolposkopija se radi da bi se::
• Pregledala problematična područja cerviksa kada PAPA test pokazuje abnormalnosti. Ako je područje abnormalnog tkiva pronađeno tijekom kolposkopije, obično se radi biopsija cerviksa ili biopsija iz unutrašnjosti otvora vrata maternice, endocervikalnog kanala (endocervikalna kiretaža).
• Provjerila ranjava mjesta ili drugi problemi (kao što su genitalne bradavice) koji se nalaze na ili oko vagine i vrata maternice.
• Pratila abnormalna područja viđena na prethodnoj kolposkopiji. Kolposkopija također može biti učinjena kako bi vidjeli dali je liječenje problema bilo uspješno.
• Pregledao cerviks za problematična područja ako je HPV test pokazao da je visokorizični tip HPV-a prisutan.

Kako se pripremiti za kolposkopiju

Recite svom liječniku ako:
• Jeste ili možda jeste trudni. Krvni ili urinarni test može biti učinjen prije kolposkopije da se vidi da li ste trudni. Kolposkopija je sigurna tijekom trudnoće. Ako je potrebna biopsija vrata maternice tijekom kolposkopije, šanse za bilo koju štetu za trudnoću (kao što je pobačaj) su vrlo male. Međutim, mogli bi malo više krvarit od biopsije. Kolposkopija se može ponoviti oko 6 tjedana nakon poroda.
• Uzimate bilo kakve lijekove.
• Jeste alergični na neke lijekove.
• Imate problema sa krvarenjem ili uzimate lijekove protiv bolova ili druge koji razrjeđuju krv, kao što je aspirin
• Jeste bili liječeni od infekcija vagine, vrata maternice ili zdjelice.

Ne ispirati, koristiti tampone, ili koristiti vaginalne lijekove 24 sata prije kolposkopije. Ispraznite mjehur neposredno prije vaše kolposkopije.
Možda ćete htjeti uzeti nešto za ublažavanje bolova, kao što je ibuprofen, 30 do 60 minuta prije kolposkopije, pogotovo ako će biti rađena biopsija. To može pomoći smanjiti bolove do kojih eventualno može doći tijekom kolposkopije.
Kolposkopija se obično ne radi za vrijeme menstruacije jer krvne stanice otežavaju liječniku da dobro vidi vaš cerviks. Najbolje vrijeme za planirati kolposkopiju je na samom početku svog menstrualnog ciklusa, 8 do 12 dana nakon početka vaše posljednje menstruacije.
Razgovarajte sa svojim liječnikom o brigama koje možda imate u svezi potrebe za kolposkopijom, njenim rizicima, kako će se to obaviti, ili što će značiti rezultati.

Kako se radi kolposkopija

Kolposkopiju obično radi ginekolog, liječnik obiteljske medicine, medicinska sestra ili praktikanta, koji su obučeni za napraviti test. ( Ovo se odnosi na SAD, u Hrvatskoj kolposkopiju, koliko znamo, rade uglavnom samo ginekolozi ) Ako se radi biopsija, uzorak se pregledava od strane patologa. Kolposkopija se može obaviti u vašoj ginekološkoj ordinaciji (ako je opremljena potrebnim instrumentima).
Morat ćete skinuti svoju odjeću ispod struka. Bit će vam dat pokrivač koji ćete ogrnuti oko struka. Zatim ćete leći na leđa na stol za pregled sa nogama podignutim i podržanim od strane počivala za noge.
Vaš liječnik će postaviti instrument sa glatkim, zakrivljenim oštricama (spekulum) u rodnicu. Spekulum lagano razdvaja vaginalne zidove tako da vaš liječnik može vidjeti unutar vagine i vrata maternice.
Kolposkop se namješta u blizini vaše vagine i vaš liječnik gleda kroz mikroskop u vaginu i vrat maternice. Kolposkop ne ulazi u vaginu. Ocat (octena kiselina) ili jod (Lugol rješenje) mogu se koristiti na vratu maternice kako bi abnormalna područja bila bolje vidljiva. Ako je kolposkop za to opremljen, mogu se uzeti fotografije ili video isječci vagine i cerviksa.
Ako se područja abnormalnog tkiva pronađu na vratu maternice, liječnik će uzeti mali uzorak tkiva (biopsija vrata maternice). Obično se uzima nekoliko uzoraka. Uzorci se pregledavaju pod mikroskopom za promjene u stanicama koje mogu značiti da je prisutan karcinom ili je vjerojatno da će razviti. Ako se pojavi krvarenje, posebna tekućina ili srebrni nitrat može se koristiti na području biopsije da se zaustavi krvarenje. 

Ako je uzorak tkiva potrebno uzeti unutar otvora vrata maternice (endocervikalnog kanala), test koji se zove endocervikalna kiretaža (ECC) će biti učinjen. Budući endocervikalni kanal kolposkop ne može vidjeti, mali alat sa oštrim rubom zvan kireta (curette) će se lagano staviti u endocervikalni kanal kako bi se uzeo uzorak. Za napraviti endocervikalnu kiretažu potrebno je manje od minute i može izazvati blage bolove. Endocervikalna kiretaža se ne radi za vrijeme trudnoće.
Kolposkopija i biopsija cerviksa obično traju oko 15 minuta.

Kakav je osjećaj

Možete osjećati neugodu kada je umetnut vaginalni spekulum. Možete osjetiti štipanje (pinch) i imati neke grčeve, ako se uzima biopsija.

Rizici

U rijetkim slučajevima, biopsija vrata maternice može uzrokovati infekciju ili krvarenje. Krvarenje obično može biti zaustavljeno pomoću posebnih tekućina i tampona.

Nakon testa

Možete dan-dva osjećati neku bol u vagini. Neko vaginalno krvarenje ili iscjedak je normalan za do tjedan dana nakon biopsije. Iscjedak može biti tamne boje, ako je korištena Monsel metoda (crvenkasto-smeđa vodena otopina na bazi željezo-sulfata, astrigenta i hemostatika). Možete koristiti sanitarni jastučić za krvarenje. Ne ispirati, imati spolni odnos, ili koristiti tampon jedan tjedan, kako bi se omogućilo vrijeme za tvoj vrat maternice da ozdravi. Nemojte vježbati jedan dan nakon kolposkopije.
Slijedite sve upute koje Vam je dao Vaš liječnik. Nazovite svog doktora ako imate:
• Teško vaginalno krvarenje (više od normalne menstruacije).
• Groznicu.
• Bol u trbuhu.
• Iscjedak lošeg mirisa.

Rezultati

Vaš liječnik će razgovarati s vama o tome što on ili ona vidi tijekom kolposkopije. Laboratorijski rezultati iz biopsije mogu se čekati nekoliko dana ili više.

REZULTATI KOLPOSKOPIJE / NALAZI KOLPOSKOPIJE

Normalni kolposkopski nalazi su:

• Originalni pločasti epitel koji je gladak, svijetlo roza boje, sjajan. Radi se o mnogoslojnom pločastom epitelu koji ne orožava, bogatom u glikogenu. Ukoliko originalni pločasti epitel prekriva vrat maternice u cijelosti, tzv. epitelna granica leži endocervikalno.

• Cilindrični epitel (ectopia) označava prisustvo cilindričnog epitela na površini vrata maternice. Istodobno označava prisustvo epitelne granice na površini vrata maternice. Cilindrični epitel je lagano izdignut, sitnog grozdastog oblika, sjajan, veoma lako se razlikuje od okolnog epitela. Ektopija se nalazi kod oko 70% žena tijekom reproduktivne dobi.

• Normalna zona transformacije (TZ) je pojam koji označava granicu između izvornog pločastog i izvornog cilindričnog epitela. Histološki ekvivalent je tzv. metaplazija. Prema novoj klasifikaciji se razlikuju tri tipa transformacijske zone. Tip I zone transformacije je kompletno ektocervikalan i u potpunosti vidljiv, površinom može biti manji ili veći. Tip II zone transformacije ima određenu endocervikalnu komponentu, potpuno je vidljiva, ektocervikalna komponenta može biti veća ili manja. Tip III zone transformacije ima određenu endocervikalnu komponentu koja nije u potpunosti vidljiva; ektocervikalna komponenta može površinom biti manja ili veća. Ranije podioba TZ na otvorenu i zatvorenu je napuštena: otvorena TZ: prisustvo otočića ektopije unutar pločastog epitela koji izgleda izbušen i zatvorena TZ: zona cilindričnog epitela u kojoj je došlo do tzv. epidermizacije, prerastanja pločastog epitela preko žljezdanih struktura koje su često na taj način zarobljene i čine tzv. ovula Nabothii (retencione cistice).

• Kolposkopske slike koje ukazuju na metaplastičke promjene su a) glatka površina s nježnim, jednakomjerno kalibriranim krvnim žilama,
b) blaga acetobijela promjena i
c) jod negativna ili blago pozirivna površina nakon premazivanja Lugolovom otopinom.

Abnormalni kolposkopski nalazi su:

• Acetobijeli epitel kod koje je epitel unutar TZ zadebljan, lagano izdignut, uz izrazito pozitivnu octenu reakciju (acetobijeli epitel unutar TZ) - nakon premazivanja vrata maternice 3-5% octenom kiselinom bijelo se prikazuju područja visoke gustoće jezgara. Premda se to može dogoditi i u slučajevima nezrele metaplazije, općenito gledajući što je acetobijela promjena "gušća", to je promjena brže uočljiva, a što epitel kroz dulje vrijeme zadržava promjenu, to je za očekivati jaču intraepitelnu leziju. Schillerova proba je negativna.
• Mozaik označava žarišno prisustvo svijetlih poligonalnih polja međusobno odvojenih tankim crvenim linijama (mreža sitnih kapilara saćastog izgleda). Slika mozaika nastaje nakon urastanja atipičnih stanica u dublje slojeve, pri čemu se epitel gura u vidu šapica u vezivno tkivo strome.
• Punktacija predstavlja žarišno prisustvo finih crvenih točkica na površini pločastog epitela. Karakteristična slika nastaje usljed tankog epitelnog sloja i mnogobrojnih papila vezivnog tkiva koje sadrže krvne kapilare koji se pružaju gotovo do same površine epitela. Slika nastaje nakon odbacivanja orožalih slojeva kod leukoplakije, pri čemu ostaju vidljive papile s kapilarima.
• Jod negativni epitel: nakon premazivanja vrata maternice Lugolovom otopinom zreli pločasti epitel koji sadržava glikogen boji se intenzivnom smeđom bojom. Jod negativna područja mogu predstavljati nezrelu metaplaziju ili stanja hipestrogenemije (atrofija).
• Atipične krvne žile su nepravilnog oblika, krivudave i zavijene poput vadičepa ili ukosnice. Čest su pratilac abnormalnih promjena na epitelu iznad kojeg se nalaze.

Kolposkopske slike suspektne na invazivni rak:

• Neravna površina, erozija, ulceracija: Nalaz rane ili ulcusa vrata maternice gotovo uvijek upućuje na karcinomatoznu etiologiju.
• gusta acetobijela promjena
• prostrana nepravilna punktacija i mozaik
• atipične krvne žile

Nezadovoljavajući kolposkopski nalaz:

Opisujemo u slučaju kada se ne može prikazati skvamokolumnarna granica(izvorni skvamokolumnarni spoj). Kolposkopski nalaz je nezadovoljavajući također kod ozljeda, upalnog procesa ili atrofičnih promjena vrata maternice, kao i u slučaju kada se cerviks ne vidi u spekulima, što onemogućava ispravno kolposkopiranje.

Mješoviti, raznoliki nalazi kolposkopije:

• Kondilomi
• Keratoza (leukoplakija) označava prisustvo bijele mrlje na površini vrata maternice ili rodnice i stidnice. Radi se o površinskom orožavanju epitela koji normalno ne orožava, a nakupina orožalih slojeva je pri kolposkopiji vidljiva kao bijela mrlja. Kod leukoplakije izostaje pri Schillerovoj probi bojanje epitela u tamno smeđu boju. Razlog tome je nedostatak staničnih slojeva koje sadrže glikogen i njihova zamjena parakeratotičnim stanicama. Na slici je prikazan kolposkopski nalaz leukoplakije na rubu ektopije.
• Erozija
• Upala
• Atrofija
• Deciduoza
• Polipi

Što utječe na izvođenje kolposkopije

Razlozi zbog kojih nećete moći imati kolposkopiju ili zašto rezultati neće biti od koristi uključuju:

O čemu razmisliti

• Kolposkopija se obično ne koristi kao test probira za žene s visokim rizikom za rak vrata maternice. Papa test se radi za tu svrhu.
• Ponekad se samo abnormalni rezultati biopsije javljaju natrag ženi. Recite svom liječniku ako želite biti obaviješteni o rezultatima normalne biopsije.
• Ako su kolposkopija i biopsija cerviksa uredni, malo je vjerojatno da imate promjene koje mogu dovesti do raka vrata maternice.
• Još jedna biopsija može biti potrebna ako PAPA test, kolposkopija i biopsija vrata maternice pokazuju različite rezultate. U nekim slučajevima, biopsija većeg područje, zvana konus biopsija (konizacija), može biti potrebna. Specijalni instrumenti, kao što je laser ili grijana petlja, mogu se koristiti za uklanjanje normalnog i abnormalnog tkiva u obliku konusa sa vrata maternice. Konizacija može riješiti problem jer se uklanja cijelo abnormalno tkivo. Vaš liječnik može vam dati više uputa, ako je potrebna konizacija.
• Žene sa HIV-om imaju veće izglede za razvoj raka vrata maternice. Kolposkopija se preporučuje za sve žene s HIV-om i abnormalnim PAPA testom.

www.webmd.com

KOLPOSKOPIJA U TRUDNOĆI

Kolposkopija u trudnoći je, kao i izvan trudnoće, neizostavni postupak, no ona u trudnoći ima i neke otežavajuće okolnosti. Na prvom mjestu to je hipertrofija porcije, zatim hipervaskularizacija, a zbog venskog zastoja i lividnost porcije. Zbog povišene hormonske aktivnosti povećana je glandularna sekrecija i javlja se dicidualizacija strome, što je teško razlikovati od početnog kliničkog karcinoma vrata maternice. Epitel je hipertrofičan, edematozan, a prisutna je velika količina endocervikalne sluzi koja otežava pregled. Endocervikalni kanal je često evertiran, učestalija je pojava metaplazije, a vaginalni svodovi su mlohavi, tako da je pregled i tehnički otežan. No u trudnoći kolposkopija ima i neke prednosti, a to je lakša vidljivost sekundarne skvamokolumnalne granice zbog često prisutnog ektropiona i ektopije, tako da se zadovoljavajuća kolposkopija može naći i do 87% pregledanih. Papile ektocerviksa su 2-3 puta veće, tako da su pri pregledu i lakše uočljive. Važno je napomenuti da trudnoća nije kontraindikacija za uzimanje cervikalnog obriska i kolposkopski pregled. No, svrha kolposkopije u trudnoći je isključiti invazivni karcinom.
Indikacije za kolposkopski pregled u trudnoći su:

Ciljana biopsija cerviksa radi se samo kod sumnje na invazivni karcinom (bez obzira na PAPA nalaz). Često je povezana s jakim krvarenjem zbog obilne neovaskularizacije koja se mogu zaustaviti Monselovom otopinom, s AgNO3, Albothyl sol ili kompresijom.
Kako bi se na što manju mjeru sveo broj nepotrebnih invazivnih dijagnostičkih zahvata u trudnoći kolposkopiju u trudnoći treba prepustiti najiskusnijih kolposkopičarima. Definitivnu dijagnostiku i tretman treba planirati oko 1-2 mj iza poroda, osim u slučajevima kolposkopske sumnje na invazinvi karcinom.

Na temelju klasičnih podataka ukazati na potrebu primjene kolposkopije kako u skupini adolescentica, tako i u skupini mlađih žena generativne dobi. To znači da u Hrvatskoj u sadašnje vrijeme očekujemo oko 330.000 mladih žena. Procjenjuje se da je oko 40% njih seksualno aktivno, što je 100.000 žena. Ukupno u ženskoj populaciji u Hrvatskoj očekuje se da je virusom inficirano 1%-1, 5%, što je oko 20.000 žena, među kojima su i adolescentice. Sve to postulira potrebu redovitih ginekoloških pregleda od koitarhe pa do postmenopauzalnih godina. Svaka ginekološka ordinacija time mora ostati i jedinica za ranu detekciju i prevenciju ne samo predkliničkih neoplastičkih promjena vrata maternice (CIN I-CIS) nego i HPV infekcije donjeg genitalnog trakta. U skladu s dijagnostičko terapijskim postupnikom Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice usvojenim na stručno znanstvenom simpoziju povodom 75. obljetnice kolposkopije u kliničkoj praksi pristupamo kolposkopiji nakon abnormalnog citološkog nalaza. Ukoliko je isti povezan s prisutnošću HPV tada donosimo odluku i o genotipizaciji. U tako obrađenoj populaciji susrećemo slijedeće najzastupljenije kolposkopske slike: acetobijeli epitel grubi ili nježni, u razini ili iznad razine VPE, sa ili bez krvožilnih promjena u smislu punktacija, mozaika i atipične vaskularizacije, unutar i izvan SKG, sa ili bez dodatnih satelitskih lezija. Navedene kolposkopske slike ukazuju na postojanje skvamozne intraepitelne lezije blažeg stupnja (˝minor changes˝) s jedne strane, odnosno u slučaju grubljih keratoza, punktacija, mozaika i atipične vaskularizacije (˝major changes˝) na postojanje skvamozne intraepitelne lezije jačeg stupnja s druge strane. Uz genotipizacijske rezultate (prisutnost ili ne HPV tipova visokog rizika) donosimo odluku o daljnjem tretmanu. Isti mora biti što poštedniji u populaciji adolescentica i mlađih žena generativne dobi radi očuvanja što boljeg integriteta vrata maternice kao zapornog mehanizma u trudnoći. Ukoliko je potrebno liječanje tada najprije pokušati medikamentnu terapiju (IFN-beta, virucidalne kreme, otopine podofilina, trikloroctene kiseline, 5-FU, sve vrlo pažljivo i pod maksimalnim nadzorom), uz redovitu naknadnu citološku kontrolu, a mikrobiološke promjene liječiti odgovarajućim spektrom antibiotika. Ukoliko lokalni poštedni medikamentni postupci ne daju rezultata, citološki i dalje traje abnormalnost, tada kolposkopirati, ciljano ekscidirati i do CIN I sa ili bez HPV u ekscizatima, tretirati hladnom koagulacijom po Semm-u, a u slučaju SIL visokog stupnja u ekscizatima primijeniti dijatermijsku eksciziju (LETZ). Citološki kontrolirati nakon 3 mjeseca po zahvatu.